Tema konferencije Energetika 2020, Green New Deal za Hrvatsku, u organizaciji Jutarenjeg lista, koja je održana u hotelu Esplanade, najvažnija je politička inicijativa nove Europske komisije “Green New Deal”, koja bi trebala ubrzati tranziciju prema klimatski osjetljivoj Europi, a koja će zemlje članice stajati oko bilijun (tisuću milijardi) eura.

AUTOR: Novac.hr
FOTOGRAFIJE: Davor Pongračić / CROPIX

Na panel diskusiji “Green new deal: potičemo ekonomski rast” sudjelovali su državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Mario Antonić, Julije Domac, predsjednik Europskog udruženja regija i energetskih agencija FEDERANE, Jasminko Umićević, direktor Oil & Gas Consultinga, Slavko Canjuga, direktor Hydromata te Zlatko Bukovac, direktor Soltecha. – Očuvanje okoliša u gospodarstvu gledamo iz perspektive kako ekonomija može profitirati od reforme. Kao i svaki drugi takav plan Europske komisije, Europski zeleni plan predstavlja međusektorsku politiku, a Hrvatska se ima priliku pozicionirati kao mala država koja se prilagođava promjenama. – izjavio je Mario Antonić.

Predsjednik Europskog udruženja regija i energetskih agencija Julije Domac smatra da Hrvatska ima razloga za optimizam. – Za sada stojimo dobro zato što je Zeleni plan jedno novo miješanje karata u kojem smo svi na početku. Moramo što prije zamijeniti način razmišljanja i prilagoditi se promjenama, pa je dobro što najviša politika prepoznaje važnost ovoga trenutka – kazao je Domac. – Nesređene gruntovnice i nedovoljno transparentni zahtjevi lokalne uprave često demotiviraju investitora koji žele čistu situaciju. Za njih, najlakši ulazak u tržište energetike je akvizicija – zaključio je Jasminko Umićević. – S obzirom na to da je solarna energija najjeftiniji energent na razini cijele EU, Hrvatska ima optimalan položaj koji bi se lako mogao pretvoriti u energetsku, a ne samo turističku rentu, smatra Zlatko Bukovac, direktor Soltecha. – Tehnologija je danas pobijedila masovnost proizvodnje i netko je drugi platio trošak njezinoga razvoja. Ono što je nekoć koštalo 3 dolara, danas se može kupiti i za 20 centi. Mi se kao mala zemlja u ovoj fazi možemo pozicionirati, zato što imamo dobru infrastrukturu – ističe Bukovac.

Mario Banožić, Marko Primorac, Tomislav Ćorić, Andrej Plenković i Ana Hanžeković

– Cijeli svijet želi rasti na inovacijama, a EU i Europa tehnološki zaostaje. U kontekstu Hrvatske to je osobito zabrinjavajuće jer jedna Slovenija ima čak 10 puta više patenata od nas. Kada često dajemo primjer Danske kao zemlje na koju bismo se trebali ugledati, zaboravljamo da je ona visoko industrijalizirana zemlja koja ima bolju startnu poziciju – izjavio je Slavko Canjuga, dodavši da osjetno pada potrošnja energije u industriji, što govori u prilog da imamo sve manje potrošača kojima takva energetika treba. Na panel raspravi “Green New Deal: Spašavamo klimu”, o prilikama koje globalna energetska strategija nudi, sudjeluju ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić, predsjednik uprave INA-e Sandor Fasimon, predsjednik uprave PPD-a Pavao Vujnovac te partner u PwC Hrvatska Dejan Ljuština. Raspravu je moderirao glavni urednik gospodarskog sadržaja Hanza Medije Marko Biočina. – Kako god Europski zeleni plan izgledao, on će biti ‘put bez povratka’ koji će integrirati Europsku uniju u onoj mjeri u kojoj je to učinila i Zajednička poljoprivredna politika prije nekoliko godina – najavio je Marko Biočina na početku panel diskusije. Ministar Ćorić upozorio je da ‘smjer borbe protiv klimatskih promjena više nema alternativu, već ga se države u što skorijem roku trebaju prilagoditi novim izazovima’.

Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista, Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a, Sandor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave PPD-a

– Iako se plan zove ‘zeleni’, riječ je o jednoj vrlo horizontalnoj reformi koja će obuhvatiti sve sektore europskog gospodarstva – objasnio je ministar Tomislav Ćorić, dodavši da je tzv. ‘zelena tranzicija’ fenomenalna prilika za malo, ali fleksibilno hrvatsko gospodarstvo. Na pitanje predstavlja li ekološka tranzicija opasnost za kompanije poput INA-e, koje ovise o štetnim energentima, čelnik Ine ne dvoji. – Vjerujemo da možemo biti dio rješenja i partner u tranziciji prema optimalnom rješenju. – izjavio je predsjednik uprave INA-e Sandor Fasimon. – Razlika između kreiranja političke strategije, i one poslovne, velika je, upozorava predsjednik uprave PPD Pavao Vujnovac. – Kako bismo finalizirali dekarbonizaciju, moramo imati uvid u sve točke Europskog zelenog plana jer u svakome trenutku moramo znati što nam je realan cilj – kazao je Vujnovac, istaknuvši da je Hrvatska ‘mala država s malim interesima te da hrvatske kompanije nemaju veličinu i snagu da diktiraju svoje uvjete tranzicije’. – Treba prvo pogledati brojke. Ekološka politika nije osmišljena ove godine, ona postoji već cijeli niz desetljeća. U proteklih 50 godina smanjili smo emisiju ispušnih plinova za samo 3 posto, a do 2050. godine bismo je trebali svesti na nulu – upozorio je Dejan Ljuština, jedan od partnera kompanije PwC Hrvatska koja savjetuje energetske firme kako provoditi traženu reformu. Okupljenima se uvodno obratio predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, kako bi u ime hrvatskog predsjedanja Europskom unijom predstavio plan kojeg smatra najvažnijim ciljem nove Komisije. – Globalno zatopljenje postalo je naša realnost, a tome u prilog govori i činjenica da su klimatske promjene bile jedna od vodećih tema Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu. Početak ambicioznog plana podudara se s hrvatskim predsjedanjem Vijećem EU, pa će naša uloga biti ključna za prve korake prema energetskoj neutralnosti, osobito u uvjeravanju onih članica koje su izrazile određene rezerve. Nemaju sve države jednaku industrijsku razvijenost da se suprotstave klimatskim promjenama, pa će Hrvatska morati pronaći kompromisno rješenje – najavio je premijer na početku konferencije, dodavši da Vlada RH vidi ekološku tranziciju i kao priliku za ekonomski rast.

Premijer Andrej Plenković na konferenciji Energetika 2020.

Plenković je podsjetio da je Europska komisija prošloga tjedna predstavila plan financiranja ambicioznog Europskog zelenog plana, čiji se trošak za narednih deset godina procjenjuje i na bilijun (tisuću milijardi) eura. Također, napominje, državama članicama će na raspolaganju biti čak tri financijska mehanizma na koja mogu aplicirati kako bi amortizirale troškove skupe energetske tranzicije; Fond za pravednu tranziciju EU, na koji europske zemlje mogu prijaviti najslabije razvijene regije kako bi im se pružila pomoć, ali i financijske okvire programa InvestEU i Europske investicijske banke.

Andrej Plenković i Ana Hanžeković

Krajem prošle godine, Europska komisija Ursule von der Leyen, predstavila je novi, ambiciozan Zeleni plan – “Green New Deal”, prema kojem će EU do 2050. biti „prvi neutralni kontinent na svijetu“, lišen korištenja ugljikovodika.

Gosti konferencije

– Riječ je o reformi čija provedba neće biti lagana, osobito zato što postoji razlika između razvijenosti država članica, ali je u procesu sprječavanja klimatskih promjena potreban angažman svih aktera, a ova konferencija je naš mali doprinos pronalasku rješenja globalnog problema – izjavio je glavni urednik Jutarnjeg lista, organizatora pete konferencije o energetici, Goran Ogurlić, u prepunoj Smaragdnoj dvorani zagrebačkog hotela Esplanada.

Goran Ogurlić, glavni urednik Jutarnjeg lista

– Hrvatska elektroprivreda je stožerna energetska tvrtka Republike Hrvatske koja će imati vodeću ulogu u energetskoj tranziciji Hrvatske. Za nas u HEP-u, Europski zeleni sporazum već je započeo. – Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a.

Frane Barbarić, predsjednik Uprave HEP-a

Barbarić je sudionicima konferencije “Energetika 2020” predstavio i najnovije projekte koje je HEP započeo u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave te malim i srednjim poduzetnicima. Na panel raspravi pod nazivom “Green New Deal: Spašavamo klimu”, detaljnije će diskutirati Tomislav Ćorić, ministar zaštite okoliša i energetike, Sándor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, Pavao Vujnovac, predsjednik Uprave PPD-a, Dejan Ljuština, partner u PwC Hrvatska.