Suvremeni energetski sustavi. 

Facebook Gplus
formats

Još jedna najveća fotonaponska elektrana u Hrvatskoj (www.zelenaenergija.org)

Nova najveća fotonaponska elektrana u Hrvatskoj trebala bi u skorije vrijeme biti završena uz županijsku cestu na ulazu u Kanfanar. Navedena elektrana ima instaliranu snagu nešto manju od jednog megavata, a prema pisanju Glasa Istre zauzima 21 tisuću četvornih metara i električnom energijom bi trebala opskrbljivati 350 kućanstava. Ono što je zanimljivo u čitavoj priči jest da je investitor uspio sklopiti ugovor s HROTE-om po starom modelu na 12 godina, po starim povoljnim otkupnim cijenama električne energije i da će mu se investicija vrijednosti 1.5 milijuna eura isplatiti u roku od osam do deset godina. Također, investitor uz ovu elektranu na drugom zemljištu namjerava izgraditi još jednu elektranu iste snage. Ipak, čini se da investitor smatra da je cijena priključka na mrežu od 300 tisuća eura prevelika i da su u zapadnim zemljama naknade za priključak manje.
Ali zašto sve ovo zvuči kao nešto već viđeno?
Dok pišem ovaj članak imam osjećaj kao da sam ga već nekoliko puta napisao, jer eto svojedobno je najveća fotonaponska elektrana bila ona na riječkoj obilaznici od nešto više od 200 kW , pa zatim u Čaporicama kod Trilja koja je bila 315 kW, da bi nedugo zatim nadmašila fotonaponska elektrana na zgradi Petrokova u Zagrebu instalirane snage 400 kW. Nakon Petrokova na red je vrlo skoro došla fotonaponska elektrana u Orahovici od pola megavata i posljednja najveća FN elektrana će eto opet biti u vlasništvu Petrokova uz nešto manje od 1 MW. Drugim riječima, nakon nekoliko godina zatišja, u nepunih godinu dana izredalo se nekoliko velikih fotonaponskih elektrana u Hrvatskoj. Moglo bi se reći da smo nakon duge suše svjedočili kratki procvat izgradnje nešto većih fotonaponskih elektrana iako sam spomen fotonaponske elektrane od 1 MW kao najveće u državi na području EU vjerojatno izaziva podsmijeh i nevjericu. Jer eto, sredinom 2012. godine uspjeli smo smanjenjem poticajne cijene ugušiti to tržište. Dovoljno je samo zaviriti na stranice HROTE-a i vidjeti koliki interes danas vlada za neintegrirane fotonaponske sustave: u razdoblju od početka studenog i kraja prosinca kada je popunjena kvota za integrirane sustave, za neintegrirane fotonaponske elektrane nije zaprimljen niti jedan jedini zahtjev, što je sramotno budući da mi nismo država koja se može pohvaliti viškom velikih projekata, čak niti onih koji su zbog smanjenja poticaja zastali u fazi razvoja.
No, recimo da smo smanjenjem poticajne cijene za neintegrirane fotonaponske elektrane donijeli s racionalno i pojednostavljenjem procedure za male fotonaponske sustave odlučili izbjeći zamku s neodrživim poticajima kakve je donedavno imala Češka. To bi značilo da smo svjesno preusmjerili investicije prema malim investitorima i domaćem kapitalu i doživjeli snažan interes malih poduzetnika koji su krenuli u biznis s fotonaponskom opremom i projektima malih fotonaponskih sustava. Upravo ti ljudi koji su bili ohrabreni prvim potezima vlade sada su ostali nasanjkani. Problem je nastao u činjenici da za male fotonaponske sustave postoji izrazito veliki interes, a kvote za integrirane sustave ne razlikuju male fotonaponske sustave od velikih. Ta činjenica je dovela do situacije gdje je tržište fotonaponskih tehnologija u Hrvatskoj blokirano idućih desetak mjeseci što bi za mnoge poduzetnike moglo značiti stavljanje ključa u bravu. Ti isti mali poduzetnici zapošljavaju ljude na izradi projekata, ishođenju papirologije te dobavi i montaži fotonaponske opreme. Pat -pozicija na tržištu fotonaponskih tehnologija nije nikome u interesu, a najmanje državi kojoj ne treba dodatno nepotrebno povećanje broja nezaposlenih. Iz tog razloga potrebno je što prije pronaći rješenje za ovu blokadu i poduzetnicima u području fotonaponskih tehnologija omogućiti normalan nastavak poslovanja.

Izvor – www.zelenaenergija.com

Home Solar Još jedna najveća fotonaponska elektrana u Hrvatskoj (www.zelenaenergija.org)
© Web by Dim Dam Dus d.o.o. (c) Soltech d.o.o.